Teme   >    Pozitivna psihologija   >   
  •  
  • Oprost
  • Naša sposobnost da oprostimo ima brojne pozitivne efekte na zdravlje i na našu svakodnevnicu. Međutim, da li imamo ispravna shvatanja o tome šta je oprost, da li znamo zašto ne možemo oprostiti i kakve su posljedice nepraštanja?

    Šta zapravo znači ''oprostiti''?

    Oprostiti znači otpustiti sve negativne misli i emocije koje su u nama nastale zbog nesporazuma s određenom osobom. Ukoliko osobu koja nas je povrijedila možemo sresti bez ikakvog unutrašnjeg otpora (ljutnje, tuge, loših misli i sjećanja), to je siguran znak da smo oprostili i tako sami sebi darovali mir koji zaslužujemo.

    Ipak, oprostiti nekome nije isto što i pomiriti se s njim. Praštanje je pomirenje s onim što se dogodilo, i otpuštanje iz sebe svih negativnosti  koja su s tim povezana. Nakon oprosta, mi ćemo se sami odrediti kakav ćemo odnos imati sa određenom osobom u smislu: da li će to biti samo oprost i ništa više, ili ćemo se i pomiriti, možda ćemo imati iste odnose kao ranije, a možda ne... itd.


    Zašto ljudi ne mogu oprostiti?

    Možda bi lakše oprostili drugoj osobi kada bismo shvatili da naša tuga, bol ili uznemirenost nastaju zbog naših neispunjenih očekivanja. Ponekad je teško pomiriti se sa činjenicom da  svijet ne može uvijek biti onakav kakvim ga mi želimo vidjeti. Osvijestimo i vlastiti egocentrizam (fokus na sebe i vlastito zadovoljstvo), potrebu da mijenjamo i kontrolišemo druge, nesposobnost da shvatimo mudrost Božijeg plana i odredbe, i sl. Bol, patnja ili ljutnja na druge, nastaju najprije zbog nerazumijevanja sebe (vlastitih slabosti) i nesposobnosti pomirenja sa Božijom voljom. Drugi nas mogu povrijediti, ali mi biramo kako ćemo sve tumačiti i kako ćemo se osjećati. Samim tim, učimo najprije kako oprostiti sami sebi. Budimo blagi i puni razumijevanja za vlastitu dušu.

    Postoje i pogrešna shvatanja oprosta koja mogu ometati duhovno sazrijevanje i namjeru da oprostimo:

    • Oprostiti ne znači zaboraviti. Zaboravljanje uvrede ne može izliječiti ono što smo doživjeli, niti zaboravljanje znači brisanje. Naš um nikad ne briše sjećanja, nego ih samo potisne u podsvijest odakle će ona trajno uznemirivati našu dušu i tijelo. Samo kroz razumijevanje drugih i sebe, možemo se osloboditi negativnih sjećanja i vidjeti dešavanja iz drugačije perspektive.
    • Oprostiti ne znači negirati zadobivenu uvredu. Postoje osobe koje svoju patnju i rane koje su im drugi nanijeli nastoje ukloniti odbrambenim mehanizmom negiranja stvarnosti. Takve osobe jednostavno ne žele priznati da ih je netko uvrijedio, jer bi im takvo priznanje uzrokovalo veću patnju i poniženje. A negirati povrijeđene osjećaje znači podvajiti se od svog bića što je pogodno tlo za pojavu raznih duševnih bolesti.
    • Čin istinskog praštanja traži potpunost. Ponekad sretnemo osobe koje vrlo lahko i brzo opraštaju, ali se kasnije pokaže da su to učinile samo riječima iza kojih nije stajalo srce i iskrena namjera.
    • Oprostiti ne znači uvijek vratiti se u stanje prije uvrede. Ne možemo glumiti da se ništa nije dogodilo. Treba biti svjestan nove stvarnosti koja je nastala uvredom i praštanjem, i zatim na njoj graditi nove i kvalitetnije odnose.
    • Oprostiti ne znači odreći se svojih prava. Praštanje nije predaja i pomirenje sa nepravdom. Primjeri: ukoliko nam je neko nanio materijalnu štetu i mi smo oprostili, to ne znači da istovremeno trebamo odustati od naših prava i ne tražiti odštetu.
    • Neki ljudi pogrešno misle da oprostu mora predhoditi pokajanje osobe koja nas je uvrijedila. Trebamo znati da je svakoj osobi teško vidjeti i priznati svoje pogreške. Odluka da oprostimo je naša i treba biti neovisna o ponašanju druge osobe.
    • Za oprost je ponekad potrebno i vrijeme. Normalno je ako ne možemo oprostiti brzo, ili ako nam je potrebno i više vremena da bismo shvatili određenu situaciju u našem životu i donijeli odluku da oprostimo.

    Kako oprostiti

    Praštanje može biti dug i težak proces koji je protkan unutarnjim previranjima misli i osjećanja. Ali, da bi se taj proces uopšte mogao pokrenuti, potrebna je čvrsta odluka da se zaista želi oprostiti.

    Proces opraštanja se sastoji od nekoliko etapa:

    • U prvoj fazi potrebno je osvijestiti osjećanja koja je u nama izazvao postupak određene osobe i negativnih posljedica istih po naše duševno i fizičko zdravlje. Potrebno je priznati sebi da smo povrijeđeni ali da možemo (zarad svog mira) pomiriti se s nastalom situacijom i ostaviti je izvan sebe.
    • Nakon toga, pokušajte sva dešavanja gledati očima osobe koja vas je povrijedila. Pokušajte razumiti tu osobu. Razumijevanje je ključno u procesu praštanja.
    • Potražite pozitivnu stranu onog što vam se dogodilo jer u svemu uistinu postoji neko dobro. Npr. bolje smo upoznali druge, bolje smo upoznali svoje slabosti i određena očekivanja od ljudi, te osvijestili potrebu rada na sebi itd. Ili, tragajte za odgovorima na pitanje: kakvo dobro mi Bog želi učiniti ovim iskušenjem? Odgovora može biti mnogo. Tragajte za njima.


    Da biste imali uvid kako se uistinu osjećate, i da bi se ujedno oslobodili tih osjećanja, napišite pismo (koje nećete poslati) osobi koja vas je povrijedila. Stavite na papir sve ono što vas boli i što biste željeli reći. Zamislite da će to pismo biti pročitano i da će osoba koja vas je povrijedila znati i razumiti kako se osjećate. Pošto ste u pismo stavili sva svoja osjećanja, odlučite da ona tamo i ostanu – izvan vas! 


    Blagodati oprosta

    Kada oprostimo ljudima, dolazi do velike unutarnje transformacije koja mijenja našu prirodu. Ta nova priroda je pročišćena od osjećaja gorčine, ljutnje, bijesa, straha i bola, tako da je naše istinsko biće rasterećeno, slobodno i otvoreno za sadašnjost i ljepšu budućnost.

    Prema rezultatima istraživanja, postoje brojne blagodati oprosta:

    • Lakše podnošenje svakodnevnog stresa
    Prema rezultatima istraživanja, osobe koje su sklonije oprostiti, imaju niži nivo hormona stresa (kortizola) i rijetko imaju izražene stresne reakcije organizma.

    • Bolje zdravlje našeg srca
    Istraživanja pokazuju da osobe sklonije ljutnji imaju ubrzan puls (brži rad srca), za razliku od onih koji se rijetko ljute. Samim tim, postavimo sami sebi pitanje: zar je bilo šta vrijedno ugrožavanja zdravlja našeg srca?

    • Manje fizičkih tegoba
    Osobe koje ne mogu oprostiti ili teže praštaju, često imaju i fizičke tegobe poput bolova u leđima, glavobolje, želdačnih i hormonalnih smetnji, i sl. Dakle, kada praštamo, mi se ne rješavamo samo negativnih misli i osjećanja već se oslobađamo i tjelesnog grča i svih energetskih blokada i ''čvorova'' koji nastaju u našem tijelu.

    • Prevencija visokog krvnog pritiska
    Istraživanja pokazuju da osobe sklone ljutnji i težem razumijevanju drugih imaju povećan krvni pritisak. Činom praštanja normalizujemo sve vitalne znakove organizma (disanje, pritisak, puls).

    • Istraživanja pokazuju da osobe koje lahko praštaju imaju i duži život
       
    Osim nabrojanih blagodati, praštanjem ''otpuštamo'' prošlost, i dopuštamo sebi sve ljepote ovog  sadašnjeg trenutka. Sve dok smo ljuti, povrijeđeni, tužni... mi smo na misaonom nivou povezani sa određenom situacijom iz prošlosti. Tako su i naši mentalni i duševni kapaciteti ograničeni.

    Pored svega u tekstu spomenutog, svi mi znamo da je lakše govoriti o značaju oprosta i savjetovati druge. Ali, ponekad je vrlo teško pomiriti se sa određenim dešavanjima u našem životu i odstraniti iz sebe sve negativnosti koje su nastale kao posljedica toga. Zato, uvijek imajte na umu sljedeće:
    • Oprost je ključ lijepih promjena u vašem životu;
    • Vi praštate zbog sebe (zbog svog zdravlja i mira);
    • Praštanjem otvarate svoju dušu u potpunosti za sadašnji trenutak koji je neprocjenjivo vrijedan u našem životu i ''otvarate vrata'' ljepše budućnosti;
    • Praštanjem se približavate Božijem zadovoljstvu;
    • Na duhovnom nivou, ništa ne pomaže bolje od praštanja drugima.

    Autor: Senada Brčaninović

    (Tekst je objavljen u Magazinu za ženu i porodicu ''Bosanska Sumejja'', br.52)



  •  
  • 18.08.2015
  •  
EDUKACIJSKI CENTAR "NAHLA" TUZLA
Mitra Trifunovića Uče bb, 75000 Tuzla

Tel/Fax: +387 35 205 699
E-mail: info@tuzla.nahla.ba