Teme   >    Pozitivna psihologija   >   
  •  
  • Umijeće odlučivanja
  • Odluke su sastavni dio našeg života: hrana koju jedemo, izbor knjiga koje čitamo, izbor rada i slobodnih aktivnosti, izbor prijatelja i sagovornika, izbor misli, emocija, riječi... samo su neke od svakodnevnih odluka na koje ne obraćamo pažnju, a koje, ma kako bile male i rutinske, uveliko oblikuju našu ličnost, ponašanje, i ono što nazivamo ''sudbinom''. Možda je i pogrešno govoriti o ''malim odlukama'' jer svaka može imati i dugoročne posljedice. Zato je važno osvijestiti prisustvo ''odlučivanja'' u našem životu kako bismo lakše preuzeli odgovornost za određena dešavanja i ovladali kontrolom nad sopstvenim životom.

    Tri  neprimjetne odluke koje prožimaju svaki naš dan:

    • Odluka o tome čemu poklanjamo pažnju
      Ukoliko pažnju poklanjamo lošoj ekonomskoj i političkoj situaciji, vremenskim prilikama, mahanama drugih ljudi, i općenito, bilo čemu što je izvan našeg uticaja, sasvim je jasno da trošimo i dragocijeno vrijeme i energiju. Osim toga, pažnja koju smo poklonili situacijama na koje ne možemo uticati, produkuje negativne misli i prateće negativne emocije (nezadovoljstvo, strah, strepnja, beznađe...) koji će se značajno reflektovati na ostatak našeg dana i na naše odnose sa drugima. Zbog toga, nastojimo da našu pažnju (i vrijeme) poklanjamo onome što je prioritet, što vrijedi i oplemenjuje našu ličnost.

      S druge strane, ukoliko se u našem životu dešava nešto što nam privlači pažnju, a na što možemo uticati, razmišljajmo uvijek o pozitivnom aspektu te situacije, npr. umjesto problema, fokusirajmo se na rješenja.

    • Odluka kako tumačimo ono čemu smo poklonili pažnju
      Kada nečemu poklonimo pažnju, nakon određenog vremena slijediće i naše tumačenje. Čak i ako smo našu pažnju poklonili nečemu na što ne možemo uticati, birajmo bar, da naše tumačenje bude lišeno suđenja i pratećih negativnih emocija. Okolinu ne možemo mijenjati, ali za naše dobro, uvijek možemo mijenjati naš pogled i razmišljanja.

    • Aktivnosti koje poduzimamo
      Nakon poklonjene pažnje, evociranih misli (i emocija) i formiranog zaključka, uslijediće i određeni šablon ponašanja koji se uglavnom nadovezuje na predhodne nivoe. Primjer: ukoliko smo večer proveli u razgovoru koji nije bio prijatan za nas, i koji nas je ispunio lošim mislima i emocijama, pa tako i tumačenjima naše trenutne životne situacije, naš elan i motivacija će biti vidno oslabljeni, i naš naredni dan vjerovatno neće biti produktivan. Kako ćemo i sami zapaziti sopstvenu neproduktivnost, postoji mogućnost daljeg produbljivanja osjećaja manje vrijednosti, a što može dovesti i do povlačenja i  apatije. Dakle, samo jedan neprijatan razgovor može biti razlogom našeg nazadovanja tokom čitave radne sedmice. S tim u vezi, vodimo računa kome poklanjamo pažnju i kako tumačimo situacije, jer sve navedeno itekako oblikuje našu budućnost.

    Naša svakodnevnica je nerijetko pretrpana obavezama, informacijama iz medija, brigom za egzistenciju i ljude koji su značajan dio našeg života... i sasvim je objašnjivo zašto svako od nas zanemari te trenutke u toku dana kada dopuštamo našem umu da nas odvuče u smjeru koji nam neće donijeti dobrobit, a zbog čega pravimo pogrešne izbore ili odgađamo odluke koje su potrebne. Ali, imajmo bar u vidu da uvijek imamo mogućnost izbora koja nam je kao dar data od dragog Boga. Tu nam može pomoći i slijedećih nekoliko afirmacionih rečenica koje možemo izgovarati nakon buđenja ili kad god se sjetimo te odgovornosti za sopstveno dobro:

    • Preuzimam odgovornost za sopstvene misli i osjećanja.
    • Odlučujem da se osjećam dobro, jer ja to zaslužujem kao i svaki čovjek.
    • Dopuštam sebi lijepe misli i osjećanja, jer ja to zaslužujem kao i svaki čovjek.
    • Odabirem u svemu pronaći nešto dobro, jer uistinu u svemu postoji nešto dobro.


    Donošenje važnih odluka

    Osim svakodnevnih odluka često bivamo u situaciji kada moramo donijeti onu koja nam se čini kao važnija i veća. U tekstu do sada, shvatili smo da je svaka odluka ustvari značajna i može sobom donijeti posljedice koje nisu bezazlene. Međutim, u našem životu postoje događaji koje smatramo bitnim prekretnicama (odabir posla, odabir srednje škole ili studija, izbor bračnog partnera, promjena mjesta stanovanja... i sl.), pa samim tim i odlučivanje u tom kontekstu biva okarakterisano kao značajnije. Zbog važnosti koju pridajemo ovakvim događajima, i zbog većih očekivanih posljedica, imajmo u vidu i faze odlučivanja kroz koje je potrebno pažljivo proći kako bi odluka bila ispravno donešena:

    • Definisanje problema
      Prije svake odluke, mora postojati potreba za promjenom. Potrebno je jasno objasniti trenutnu situaciju i razloge neophodnog odlučivanja i promjena.
    • Definisanje ciljeva
      Nakon uočavanja problema i potrebe za promjenom, postavimo naše ciljeve – šta to tačno želimo? Kako to želimo vidjeti sebe za nekoliko godina?
    • Donošenje preliminarne odluke i sastavljanje liste mogućih rješenja
      Kada donosemo odluku da želimo promijeniti određeni aspekt svog života, razmišljajmo o rješenjima i svim mogućim opcijama.
    • Procjena mogućih rješenja
      Pošto smo sastavili listu svih mogućnosti, analizirajmo dobre i loše strane svake od njih.
    • Odabir rješenja
      Nakon analize svih mogućih rješenja, polahko bi se trebala izdvojiti odluka koja je za nas najbolja, i tada slijedi njeno sprovođenje u praksi.


    Prepreke kod donošenja odluka

    Prilikom donošenja odluka za koje smatramo da će donijeti veću promjenu u naš život, treba imati u vidu i prepreke koje će ometati proces odlučivanja:
    Lične karakteristike: emocionalne blokade i strah od promjena,  afektivnost, neodlučnost, nesigurnost, nefleksibilnost u razmišljanju, ovisnost o drugima i mišljenju drugih i sl. U tom kontekstu, kod pojedinih može postojati i stil odlučivanja koji nije preporučljiv: sklonost impulsivnom donošenju odluka (brzo donošenje odluka pod velikim uticajem jakih emocija), fatalistički stil (''prepuštanje'' situaciji bez obzira na posljedice), imitirajući stil (oslanjanje na tuđe izbore bez razmišljanja o onome šta mi želimo), sklonost odlaganju odluke (ignorisanje potrebe za odlukom tako da se ista donosi u zadnjem momentu kada nije moguće izbjeći određene loše posljedice).

    Uz lične karakteristike, često idu i pritisci koji dolaze iz okoline a zbog kojih ponekad odustajemo ili biramo ono što nije najbolje za nas.

    Obzirom na spomenute prepreke, treba imati u vidu da umijeće donošenja odluka je usko vezano sa umijećem upravljanja samim sobom. Ustvari, onda kada budemo imali kontrolu nad sopstvenim mislima i emocijama, tada ćemo se lakše nositi i sa životnim situacijama. Sami tim, razmišljanje o sebi, samoispitivanje, samoposmatranje, razgovor sa adekvatnom osobom, mogu biti od velike pomoći kako bismo primjetili i nadvladali neke blokade u sopstvenom mišljenju.

    Ukoliko imate poteškoće sa donošenjem odluka, evo nekoliko pitanja za razmišljanje:
    • Šta dobivam ako ne donesem odluku?
    • Kakvih se to posljedica plašim?
    • Da li je za mene dobro da čitavog života budem u trenutnom stanju?
    • Šta sve sebi uskraćujem ako se ne odlučim na promjenu?

    U svakom slučaju, bitno je težiti sopstvenom dobru i preuzeti odgovornost za sopstveni život. Ima jedna lijepa misao koja kaže da su brodovi najsigurniji u luci ali to nije ono zbog čega su oni napravljeni.

    Autor: Senada Brčaninović


  •  
  • 09.06.2015
  •  
EDUKACIJSKI CENTAR "NAHLA" TUZLA
Mitra Trifunovića Uče bb, 75000 Tuzla

Tel/Fax: +387 35 205 699
E-mail: info@tuzla.nahla.ba