Teme   >    Pozitivna psihologija   >   
  •  
  • Snaga razumijevanja
  • Negativne misli (i prateće negativne emocije) koje prožimaju sve naše nesporazume i konflikte u svakodnevnom životu posljedica su naših očekivanja i nesposobnosti da u određenom trenutku prihvatimo stvarnost onakvom kakva ona uistinu jeste, a ne onakva kakva bismo mi željeli da bude.

     Prihvaćanje i razumijevanje sebe

    Da bismo izgradili samopoštovanje, te tako uistinu zavrijedili poštovanje drugih i imali zdrave odnose s drugima, potrebno je najprije razumijevanje i prihvaćanje sebe. Iako u rečenom sve izgleda jasno, moguća dvosmislenost riječi ''prihvaćanje sebe'' može nekoga odvesti u pogrešnom smijeru.
    Često imamo priliku čuti ljude koji nedostatak samokontrole i nesposobnost da se prilagode drugima i okolini objašnjavaju riječima: ''Ja sam jednostavno ovakav! To sam ja! Ja sebe prihvaćam ovakvog!'' A nije sve baš tako, kako odgojno zapuštena duša govori kada želi opravdati svoje postupke. Rad na sebi u smislu spominjanog razumijevanja i samoprihvatanja najteža je ''borba'' u životu svakog čovjeka, i ovdje ćemo se još malo osvrnuti na taj prvi korak, bez kojeg ne možemo ići dalje u radu na sebi niti u suživotu s drugima.
     
    Šta znači ''prihvaćati sebe''

     Svako prihvaćanje sebe počinje s iskrenom namjerom da želimo raditi na sebi kako bismo bili bolji, ispunjeniji, produktivniji, sretniji... Nakon namjere, slijede pokušaji razumijevanja sebe i svih dosadašnjih odnosa sljudima. Namjereno je rečeno ''pokušaji'' jer je svakom čovjeku najteže vidjeti i prihvatiti sopstvene greške i slabosti. Kada uistinu prihvatite sebe sa određenom manom (osjetljivost na kritiku, nesigurnost, ljubomora, perfekcionizam, strahovi, škrtost, egocentričnost...), vi spontano počinjete da se mijenjate. Ne samo da se mijenjate nego u susretu s ljudima koji imaju vašu slabost (koju vi sada kontrolišete jer ste je uvidjeli i prihvatili kao takvu), blagi ste, smireni, empatični... jer automatski i razumijete kako je to kada čovjek samog sebe zarobi određenim šablonima razmišljanja koji se reflektuju na njegove odnose s drugima i cjelokupni život.
     Prema tome, prihvatiti sebe s određenim nedostatkom znači osloboditi samog sebe uobrazilje o ''savršenosti'' i biti spreman mijenjati se zarad svog svakodnevnog mira. U tome leži snaga prihvaćanja. Echart Tolle, autor svjetskih bestselera, kada govori o snazi prihvaćanja, metaforično kaže: ''Protiv ega se ne možete boriti i pobjediti, kao što se ne možete boriti protiv tame. Dovoljna je svjetlost svjesnosti.  A ta svjetlost ste vi.''

    Drugačije rečeno, ukoliko želimo otkloniti određenu slabost (tamu), najprije je treba uvidjeti i prihvatiti kao lošu po nas i naš suživot s drugima, tj. osvijestiti je kod sebe (osvijetliti), i tada ona, na način kako je objašnjeno, sama od sebe nestaje.

     
    Kako graditi razumijevanje i prihvaćanje drugih u našem životu

     Prvi korak ka razumijevanju i prihvaćanju drugih je spominjana budnost u vezi s našim slabostima i mogućnostima da bi one mogle ugroziti odnose s drugima. Primjer: perfekcionisti i ljudi skloni kontroliranju, kritikovanju i uznemiravanju drugih (primjedbe, ‘’savjeti’’, neumjesna pitanja, ironija, cinizam...) često bivaju nepoželjno društvo. S njima, da bi sačuvali sopstveni mir, ljudi izbjegavaju ili maksimalno ograničavaju kontakte.
    Dešava se tako da se, u jednom momentu života, pojedini zapitaju: Zašto me ljudi ''ne vole''? A sve bi bilo lakše kada bismo prihvatili svoj dio odgovornosti u svakodnevnim odnosima i objektivno analizirali riječi koje odašiljemo okolini i osjećanja koja u ljudima izazivamo svojim ponašanjem.

    •  Imajmo u vidu pozitivne osobine naših ukućana, prijatelja, komšija, kolega, poznanika... Sasvim je razumljivo da svi oni ponekad griješe, ili nas ponekad uznemire nekom svojom sklonošću ili navikom koju ne volimo. Međutim, umjesto što se uznemiravamo zbog pogreški drugih, zbrajajmo njihove vrline. Najbolje je da uzmete papir i olovku. Na jednoj polovini papira ispišite vrline određene osobe i sve ono lijepo i korisno što je učinila za vas. Na drugoj polovini papira napišite sve ono što vam smeta kod iste. Sami ćete doći do zaključka da ponekad stavljamo pod lupu sitnice, dok smo slijepi za sve ono čime je ta osoba obogatila naš život. Ovo posebno imajte u vidu kada su u pitanju vaši najbliži (roditelji, muž, djeca, braća, sestre, snahe...).

    •  Sjetite se konflikta s nekom osobom i načina na koji ste reagovali. Da li biste danas učinili isto? Ponekad je potrebna velika vremenska distanca kako bismo uvidjeli nepotrebnost ljutnje, tuge, brige... i svega onoga čime prožimamo našu svakodnevnicu. Zato, razmišljajte ponekad kako biste sadašnju životnu situaciju (i odnose) vidjeli za pet godina? Kako biste provodili dragocjeno vrijeme i postupali s drugim ljudima?

    •  Pokušajte ispred sebe zamisliti osobu za koju smatrate da vas je uvrijedila ili je uradila nešto što ste ocijenili kao loše. Recite joj sve to što vas muči. Uradite to na način kako to obično činite. Možda ste već i imali sličnih razgovora s istom osobom,pa se prisjetite na koji način i s kojim emocijama komunicirate s njom. Zatim, pređite na mjesto gdje bi trebalo da sjedi ta zamišljena osoba i pokušajte osluhnuti svoje riječi. Budite za trenutak upravo ta osoba. Šta joj je prolazilo glavom dok vas je slušala? Da li joj je bilo neugodno? Kako se ona ustvari tada osjećala? Imajte u vidu i trenutačnu životnu situaciju te osobe. Kad ste se dovoljno uživjeli u ulogu svog zamišljenog sagovornika, odgovarajtei razgovarajte kao da ste ta druga osoba. Šta bi ona rekla na vaše riječi? Vježbu treba uraditi predano, s otvorenošću i spremnošću da uistinu shvatite drugoga. Kada ste završili s zamišljenim dijalogom, vratite se na svoje mjesto i nastavite razgovor s te, početne, svoje pozicije. Možete ovako''razgovarati'' koliko želite. Cilj ove vježbe je proživjeti osjećanja naših sagovornika kako bismo ih razumjeli i prihvatili.

    •  Nemojte razmišljati o lošim osobinama i navikama drugih ljudi. Pitajte se: zašto su takvi, kakvo su djetinjstvo imali, kako biste vi kroz uticaje porodice, društva,  i svih pratećih iskustava u životu te osobe, objasnili oblikovanje nje kao takve.

    Razumijevanjem i prihvatanjem drugih, priuštite sebi život ispunjen lahkoćom i mirom. Na isti način kao što prihvaćanjem sebe spontano i nesvjesno počinjemo da se mijenjamo, tako i iskrenim prihvaćanjem drugih snažimo njihovu slobodnu volju i motivaciju da rade na sebi, omogućavamo poboljšanje naših svakodnevnih odnosa, a time i kvalitete sopstvenog života.

    Autorica: Senada Brčaninović

    Tekst je objavljen u Magazinu za ženu i porodicu ''Bosanska Sumejja'', br.48 (juli, 2014. godine)
     


  •  
  • 05.06.2015
  •  
EDUKACIJSKI CENTAR "NAHLA" TUZLA
Mitra Trifunovića Uče bb, 75000 Tuzla

Tel/Fax: +387 35 205 699
E-mail: info@tuzla.nahla.ba